Izvješće UNHCR-a naglašava potrebu za kontinuiranom potporom izbjeglicama iz Ukrajine u Hrvatskoj u svjetlu sve duljeg izbjeglištva

Foto: ©UNHCR/ I. Maričić

Kao posljedica rata u Ukrajini, gotovo jedna trećina njezinog stanovništva i dalje je prisilno raseljena, uključujući više od 25 000 izbjeglica koji su sigurnost pronašli u Hrvatskoj. UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice, provela je istraživanje među ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj kako bi bolje razumjela njihovu trenutnu situaciju, izazove i namjere.

„Nadamo se da će istraživanje osigurati da glasovi izbjeglica budu ključni u raspravama o njihovoj budućnosti i pri procjeni situacije nakon gotovo dvije godine raseljenosti. Zahvaljujemo Vladi i hrvatskom narodu na toploj dobrodošlici koju su iskazali izbjeglicama iz Ukrajine i računamo na njihovu daljnju potporu pogotovo dok ova kriza polako nestaje s naslovnica”, rekla je Anna Rich, predstavnica UNHCR-a u Hrvatskoj.

Neki od ključnih nalaza istraživanja uključuju:

• Više od polovice ispitanih izbjeglica nada se da će se jednog dana vratiti u Ukrajinu, iako je više od jedne trećine bilo neodlučno oko povratka. Manje od desetine izjavilo je da nema nade za povratak u Ukrajinu.
• Većina izbjeglica navodi da su djeca školske dobi (6-15 godina) pohađala školu u Hrvatskoj, iako je više od četvrtine također pohađalo online školu prema ukrajinskom nastavnom planu i programu, a blizu četvrtine je pohađalo samo ukrajinsku online školu.
• 78% ispitanika ima sveučilišno obrazovanje, od čega 40% magisterij ili viši obrazovni stupanj.
• U usporedbi s izbjeglicama smještenim u drugim europskim zemljama koje nisu u neposrednom susjedstvu Ukrajine, vjerojatnije je da su izbjeglice iz Ukrajine u Hrvatskoj radile (50% naspram 40% regionalno).
• Plaće i primanja od rada bili su najčešći izvori prihoda koje su prijavile izbjeglice, a slijede ih štednja i mirovine iz Ukrajine.
• Samo trećina izjavila je da je prihod njihovog kućanstva dovoljan za pokrivanje većine ili svih osnovnih potreba. U usporedbi s izbjeglicama smještenim u drugim europskim zemljama koje nisu susjedne Ukrajini, ukrajinske izbjeglice u Hrvatskoj vjerojatnije su navele da nisu mogle pokriti svoje osnovne potrebe u posljednja tri mjeseca (39% u Hrvatskoj naspram 33% regionalno).
• 53% ispitanika navelo je nepoznavanje hrvatskog jezika kao najvažniju prepreku u pristupu zapošljavanju, nakon čega slijedi nedostatak prilika za zapošljavanje koje odgovaraju njihovim vještinama (33%).

Kao odgovor na dolazak izbjeglica iz Ukrajine, većina država članica EU-a, uključujući i Hrvatsku, primijenile su Direktivu o privremenoj zaštiti (TPD). UNHCR pohvaljuje Vladu Republike Hrvatske za pružanje velikodušne potpore izvan okvira TPD-a za izbjeglice iz Ukrajine, s proširenom zdravstvenom i socijalnom zaštitom osiguranom od samog početka, kao i za uspostavljanje mreže kolektivnih smještajnih kapaciteta i privatnog stanovanja subvencioniranog od strane države.

Kako bi izbjeglicama, koje imaju dragocijene vještine i kvalifikacije, omogućio učinkovitiji pristup tržištu rada, obrazovnom sustavu i drugim područjima društva, UNHCR se zalaže za uvođenje tečajeva hrvatskog jezika za izbjeglice pod privremenom zaštitom; pružanje besplatne pravne pomoći u postupku odobravanja privremene zaštite te pristup tercijarnom obrazovanju ravnopravno s izbjeglicama pod međunarodnom zaštitom.

„Omogučavajući izbjeglicama  učinkovita sredstva za pronalaženje posla, dopuštajući im da nastave svoje obrazovanje i podržavajući one koji su pogođeni traumom i nezamislivim gubicima s relevantnim specijaliziranim uslugama, možemo ojačati njihovu nadu u budućnost”, rekla je gospođa Rich.

Cijelo izvješće na engleskom jeziku nalazi se na linku.

Detaljne brojke na kojima se temelji izvješće bit će dostupne u UNHCR-ovoj biblioteci mikropodataka 2024. godine: https://microdata.unhcr.org/index.php/home

Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitteru