Poboljšan pristup izbeglica uslugama banaka u Srbiji, ali neophodni i dalji koraci u tom smeru
Poboljšan pristup izbeglica uslugama banaka u Srbiji, ali neophodni i dalji koraci u tom smeru
U proteklih godinu dana unapređen je pristup bankarskim uslugama za izbeglice i tražioce azila u Srbiji, kao rezultat Preporuke mera[1] Poverenice za zaštitu ravnopravnosti bankarskom sektoru, na koje je do sada 18 od 20 banaka odgovorilo navodeći da će usluge pružiti bez diskriminacije. Na daljem poboljšanju pristupa Agencija UN za izbeglice (UNHCR) će raditi u saradnji sa finansijskim institucijama, Komesarijatom za izbeglice i migracije Republike Srbije (KIRS), Poverenicom i svim relevantnim akterima, zaključak je okruglog stola „Finansijska inkluzija izbeglica: sledeći koraci“, u organizaciji UNHCR-a.
Pristup bankarskim uslugama, pre svega platnim računima, neophodan je za život, integraciju i ekonomski opstanak ljudi koji su zbog sukoba i progona bili primorani da napuste svoje zemlje, a koji u nove početke kreću u Srbiji. Izbeglice i tražioci azila imaju suštinsku potrebu za platnim računima kako bi mogli da dobijaju i koriste mesečne zarade, odnosno finansijsku asistenciju. To je njihovo osnovno pravo, povezano s materijalnim uslovima prihvata definisanim u Zakonu o azilu i privremenoj zaštiti.
„Izuzetno smo zahvalni Poverenici za zaštitu ravnopravnosti na upućenoj preporuci mera, kao i drugim partnerima, jer možemo sa zadovoljstvom da konstatujemo da su sve osobe koje su se tokom ove godine obratile UNHCR-u za podršku uspešno otvorile platne račune. Izazovi povremeno postoje, ali u manjoj meri no u proteklim godinama, najčešće zbog upravljanja rizicima od strane banaka ili neprepoznavanja ličnih dokumenata prisilno raseljenih osoba”, istakao je Sufijan Ađali, šef Predstavništva UNHCR-a u Srbiji.
On je dodao da bi u predstojećem periodu bilo poželjno omogućiti da izbeglice samostalno posećuju filijale i otvaraju račune, kao i svi drugi klijenti banaka, bez potrebe za posredovanjem UNHCR-a i partnera, ali i poboljšati pristup drugim proizvodima važnim za njihov kvalitet života, kao što su kreditni i štedni.
Naglašeno je da su pojedine banke u komunikaciji sa UNHCR-om napomenule da su spremne da pruže mentorsku i kreditnu podršku izbeglicama preduzetnicama, te da bi bilo poželjno da više finansijskih institucija omogući ovakvu vrstu saradnje, što bi povećalo broj izbeglica koje pokreću biznise i na taj način doprinose svojim počecima u Srbiji, ali i domaćoj privredi.
„Pohvalno je što su banke preduzele mere i aktivnosti u skladu sa datom preporukom mera Poverenika, nakon koje više nismo dobijali pritužbe po ovom osnovu. Treba imati u vidu da je pristup bankarskim uslugama važan korak za ostvarivanje i svih drugih prava izbeglica koja su propisana zakonom. U tom smislu mere koje banke preduzimaju kako bi unapredile pristupačnost svojih usluga predstavljaju važan segment u unapređenju položaja ovih ljudi“, izjavila je Mirjana Kecman, pomoćnica Poverenice za zaštitu ravnopravnosti.
UNHCR će u saradnji sa Udruženjem banaka Srbije u predstojećem periodu dodatno raditi na informisanju zaposlenih u bankama, kroz radionice, obuke i podelu informacija koje se tiču ličnih dokumenata, prava i statusa izbeglica u Srbiji.
U skladu sa zaključcima prošlogodišnjeg skupa o ovoj temi, UNHCR, KIRS i Kancelarija za azil MUP-a ostaju na raspolaganju bankama sa svojom ekspertizom i podacima kako bi zajedno doprineli daljem poboljšanju finansijske inkluzije prisilno raseljenih osoba.
Zaključke okruglog stola možete preuzeti ovde.
***
Ova aktivnost je deo projekta „Podrška Evropske unije upravljanju migracijama u Srbiji: Promovisanje integracije izbeglica i migranata”. Projekat je finansijski podržan od strane EU. Projekat realizuje UNHCR Srbija u partnerstvu sa IOM Srbija i Komesarijatom za izbeglice i migracije Republike Srbije. Organizator je isključivo odgovoran za sadržaj koji nužno ne odražava zvanične stavove Evropske unije.
[1] Poverenik za zaštitu ravnopravnosti uputio je preporuku mera 23.12.2024. svim bankama, kojim je preporučeno da izbeglicama, licima sa supsidijarnom zaštitom i tražiocima azila banke omoguće pristup bankarskim proizvodima i uslugama bez diskriminacije po bilo kom stvarnom ili pretpostavljenom ličnom svojstvu.