Jedan posto čovječanstva je raseljeno: UNHCR-ovo izvješće o globalnim kretanjima

UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice, danas apelira na zemlje širom svijeta da učine mnogo više pri pronalaženju domova za milijune izbjeglica i drugih osoba raseljenih zbog sukoba, proganjanja ili događaja koji ozbiljno narušavaju javni red.

Ovo izvješće objavljeno danas pokazuje da prisilno raseljavanje sada pogađa više od jedan posto čovječanstva – 1 na svakih 97 ljudi – a sve je manje i manje onih koji bježe a da se kasnije mogu sigurno vratiti kući.

UNHCR-ovo godišnje Izvješće o globalnim kretanjima, objavljeno dva dana uoči Svjetskog dana izbjeglica 20. lipnja, pokazuje da je do kraja 2019. raseljeno 79,5 milijuna osoba. UNHCR dosad nije zabilježio toliki ukupan broj.

Izvješće također ističe smanjene izglede da će izbjeglice ostvariti svoje nade o brzom pronalaženju rješenja za njihovu tešku situaciju. Devedesetih godina prošlog stoljeća prosječno se 1,5 milijuna izbjeglica moglo vratiti kući svake godine. U proteklom desetljeću taj se broj smanjio na oko 390.000 što znači da rast raseljavanja danas značajno nadmašuje rješenja.

„Svjedoci smo promijenjene stvarnosti u prisilnom raseljavanju koje je u današnje vrijeme ne samo znatno rasprostranjenije, već jednostavno više nije kratkoročna i privremena pojava“, rekao je visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi. „Ne može se očekivati da će ljudi godinama živjeti u stanju previranja, bez šansi da se vrate kući i bez nade da će graditi budućnost tamo gdje se zateknu. Potreban nam je potpuno nov i uključiviji stav prema svima koji bježe, zajedno s mnogo odlučnijim porivom da prekinemo sukobe koji traju godinama i koji su uzrok takve ogromne patnje.“

UNHCR-ovo izvješće o globalnim kretanjima pokazuje da je od 79,5 milijuna koji su raseljeni krajem prošle godine 45,7 milijuna ljudi koji su pobjegli u druga područja unutar svojih država. Ostatak čine ljudi raseljeni negdje drugdje, od kojih su 4,2 milijuna bili ljudi koji čekaju ishod zahtjeva za azil, dok su 29,6 milijuna bili izbjeglice i drugi  prisilno raseljeni izvan svoje zemlje.

5e8372a33

Mlada izbjeglica iz Venezuele, pripadnica autohtone skupine stanovništva Warao, pere ruke nakon predavanja o sprječavanju širenja koronavirusa koje su organizirali UNHCR i partnerska nevladina organizacija Fraternidade u skloništu u Boa Visti u sjevernom Brazilu. © UNHCR/Allana Ferreira

Godišnji porast, s brojke od 70,8 milijuna na kraju 2018., rezultat je dvaju glavnih čimbenika. Prvi je zabrinjavajuće novo raseljavanje u 2019. godini, posebno u Demokratskoj Republici Kongo, Sahelu, Jemenu i Siriji – potonja je država u svojoj devetoj godini sukoba i samo iz nje proizlazi 13,2 milijuna izbjeglica, tražitelja azila i interno raseljenih osoba, što čini šestinu ukupnog svjetskog broja.

Drugi je bolji prikaz situacije Venezuelanaca izvan njihove zemlje, od kojih mnogi nisu zakonski registrirani kao izbjeglice ili tražitelji azila, ali za koje su potrebni aranžmani koji uključuju prepoznavanje osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita.

A unutar svih tih brojki mnoštvo je individualnih i vrlo osobnih sudbina. Među raseljenima su i djeca (procjenjuje se 30 do 34 milijuna, a desetci tisuća bez pratnje) čiji je broj veći nego, na primjer, ukupno stanovništvo Australije, Danske i Mongolije zajedno. Istovremeno, udio raseljenih starijih od 60 godina (4 posto) daleko je ispod onog svjetskog stanovništva (12 posto) – statistika koja govori o neizmjernoj tuzi, boli, očaju, žrtvi i razdvajanju od voljenih osoba.

Osam stvari koje morate znati o prisilnom raseljavanju danas

  • Najmanje 100 milijuna ljudi u proteklom je desetljeću bilo prisiljeno napustiti svoje domove, tražeći utočište unutar ili izvan svojih zemalja. To je veći broj ljudi od čitavog stanovništva Egipta, 14. najmnogoljudnije zemlje svijeta.
  • Prisilno raseljavanje gotovo se udvostručilo od 2010. (41 milijun tada u odnosu na 79,5 milijuna sada).
  • Ukupno 80 posto raseljenih osoba u svijetu nalazi se u zemljama ili područjima koje pogađa nestašica hrane i neuhranjenost – mnogi od njih suočeni su s rizikom klimatskih promjena i prirodnih katastrofa.
  • Više od tri četvrtine svjetskih izbjeglica (77 posto) nalazi se u situacijama dugoročnog raseljavanja, na primjer, situacija u Afganistanu koja je sada u petom desetljeću.
  • Više od osam od svakih deset izbjeglica (85 posto) nalazi se u zemljama u razvoju, uglavnom u susjednim zemljama onoj iz koje su pobjegli.
  • Ljudi iz pet zemalja čine dvije trećine raseljenih preko granica: Sirija, Venezuela, Afganistan, Južni Sudan i Mjanmar.
  • Izvješće o globalnim kretanjima uključuje sve glavne raseljene i izbjegličke populacije, uključujući i 5,6 milijuna palestinskih izbjeglica koje su pod skrbi Agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku.
  • Obveza održivog razvoja do 2030., koja „nikoga ne ostavlja na cjedilu“, sada izričito uključuje izbjeglice, zahvaljujući novom pokazatelju o izbjeglicama koji je Statistička komisija UN-a odobrila u ožujku ove godine.

NAPOMENA: UNHCR-ovo izvješće o globalnim kretanjima objavljuje se paralelno s godišnjim Globalnim izvješćem, koje izvještava o aktivnostima koje UNHCR poduzima kako bi se riješile potrebe svih koji su prisiljeni bježati, kao i o populacijama bez državljanstva.