Nakon rekordnog godišnjeg porasta prisilnog raseljavanja prošle godine, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice okrivljuje nove i postojeće sukobe i poziva na veći fokus na rješenja.
Valentina Anatoliova pokazuje visokom povjereniku UN-a za izbjeglice Filippu Grandiju podrum u kojem se sklonila od granatiranja u svom domu u Shevchenkoveu, Mikolajivska oblast, Ukrajina, u ožujku 2022. © UNHCR/Colin Delfosse
Izbijanje novih sukoba i nemogućnost rješavanja dugotrajnih kriza doprinijeli su porastu broja ljudi prisiljenih napustiti svoje domove na rekordnih 110 milijuna, pokazuju nove brojke koje je objavio UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice, u svom godišnjem izvješću Global Trends.
Podaci su otkrili da je prošle godine zabilježen najveći godišnji porast prisilnog raseljavanja za više od 19 milijuna ljudi. Najviše je na povećanje utjecao rat u Ukrajini, dok je erupcija nasilja u Sudanu ovog travnja gurnula ukupnu brojku u jos nepoznatom smjeru.
“110 milijuna ljudi pobjeglo je od sukoba, proganjanja, diskriminacije, nasilja – često pomiješanog s drugim [čimbenicima], posebice utjecajem klimatskih promjena”, rekao je visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi novinarima u Ženevi. “Ovo izvješće je prava optužnica trenutnom stanju svijeta”.
Grandi je ukazao na statistiku koja pokazuje da 70 posto svjetske izbjegličke populacije od 35 milijuna u 2022. trenutno živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. “Još uvijek prevladava retorika da sve izbjeglice idu u bogate zemlje. Ovo je zapravo pogrešno. Baš je suprotno”, rekao je.
Stalna velikodušnost među zemljama domaćinima koje se često suočavaju s velikim nedostatkom resursa može se vidjeti u zemljama poput Čada, koji je primio više od 115 000 izbjeglica iz Sudana, i obalnih država u zapadnoj Africi koje su ove godine prihvatile desetke tisuća izbjeglica iz Burkine Faso.
Takva velikodušnost u suprotnosti je s otvrdnjavanjem političkih stavova i politike prema izbjeglicama u nekim drugim dijelovima svijeta.
“Svjedočimo pushbackovima. Vidimo sve stroža i stroža pravila za useljavanje ili prihvat izbjeglica. U mnogim zemljama vidimo kriminalizaciju imigranata i izbjeglica, okrivljujući ih za sve”, rekao je visoki povjerenik. “Vodstvo znači uvjeriti svoje javno mnijenje da postoje ljudi koji zaslužuju međunarodnu zaštitu.”
Negativan diskurs oko izbjeglica i drugih koji bježe od nasilja i proganjanja sve više otežava raspravu o rješenjima koja bi mogla usporiti ili zaustaviti rastući trend raseljavanja – nešto što je Grandi rekao kako se nada da drugi Globalni forum o izbjeglicama u prosincu može ispraviti.
“Nismo u svijetu u kojem se rješenja ne događaju”, istaknuo je Grandi. Podaci za prošlu godinu pokazuju da je preseljenje izbjeglica u treće zemlje poraslo na 114.000, dijelom zahvaljujući povećanju broja dolazaka u Sjedinjene Države. “Još uvijek je kap u moru, suočimo se s tim, ako imate 35 milijuna izbjeglica, ali to je duplo više nego godinu prije, tako da tu postoji mali tračak nade.”
Upitan o politikama koje provode Europska unija i SAD prema mješovitim tokovima izbjeglica, tražitelja azila i migranata koji poduzimaju rizična putovanja do njihovih granica, visoki povjerenik iznio je svoju viziju “panoramskog pogleda” na takva kretanja koji uzima u obzir cjelokupnu putovanje.
“Ne može se raditi samo o kontroli vaših granica”, rekao je. “To su duga putovanja koja ljudi prolaze i svaka bi zemlja trebala biti dio dijaloga. Moguće je da neki ljudi ne žele ići tako daleko od svoje zemlje ako imaju prilike u zemljama na putu. Ali da biste to učinili, morate stvoriti te prilike i raditi s tim zemljama da to učinite.”
No odbacio je svaki pristup koji bi uskratio pravo onima koji traže sigurnost da traže azil. “Jedna stvar s kojom se nikada nećemo moći složiti je da nitko ne smije tražiti azil u [Europskoj uniji] ili u Sjedinjenim Državama, ili u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dakle, ta vrata moraju ostati otvorena. Možda možemo pomoći u smanjenju pritisaka i uzroka zbog kojih ljudi sele ili idu dalje, ali ne možemo posvuda praviti kompromise oko azila.”
Grandi je zaključio upozorenjem da se UNHCR suočava s neviđenim nedostatkom proračuna u 2023. godini, što ugrožava njegovu sposobnost da odgovori na potrebe ljudi pogođenih sve većim brojem hitnih situacija diljem svijeta. Tijekom protekle tri godine UNHCR je proglasio prosječno 35 izvanrednih situacija godišnje – nagli porast u usporedbi s prethodnim godinama.
“Ove godine nismo u dobroj financijskoj situaciji”, rekao je. “Borimo se više nego prethodnih godina. Proračuni humantarnih agencija posvuda su pod pritiskom. To je kombinacija rata u Ukrajini, post-COVID-a, ekonomskih pritisaka, inflacije.”
Unatoč dobivanju rekordnih milijardu američkih dolara donacija iz privatnih izvora prošle godine, uglavnom zahvaljujući odgovoru na krizu u Ukrajini, Visoki povjerenik je rekao da bi se većina proračuna UNHCR-a i dalje trebala podmirivati doprinosima vlada.
“Potrebe ne čekaju ove doprinose, one samo rastu – iz godine u godinu.”
Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitteru
