UNHCR: Hitno potrebni koraci za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena na raseljene osobe

Danas znamo da postoji izravna veza između krize prouzročene klimatskim promjenama i prisilnog raseljavanja, izjavili su danas iz UNHCR-a, Agencije UN-a za izbjeglice, te pozvali svjetske vođe da prijeđu s riječi na djela te pruže podršku ljudima koji su bili primorani pobjeći, i njihovim domaćinima, da bi se izbjegli i ublažili gubici i štete u najugroženijim područjima.

UN-ova Konferencija o klimatskim promjenama (COP 26) u svojemu posljednjem tjednu usredotočena je na prilagodbu te UNHCR poziva na veću pomoć državama i zajednicama koje trpe najveće posljedice klimatske krize, a najzanemarenije su kada se govori o pomoći. Potrebno je usmjeriti se na projekte prilagodbe utemeljene u zajednicama kako bi se pružila pomoć milijunima ljudi koji se bore s katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena, od kojih su mnogi raseljavani, često i nekoliko puta.

„Većina ljudi kojima pružamo podršku nalaze se na prvim crtama klimatske krize ili su ih prihvatile države koje su jednako tako pogođene“, izjavio je Filippo Grandi, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice. „Suočeni su s katastrofama prouzročenima klimatskim promjenama, kao što su poplave, suše i dezertifikacija. Životi su uništeni, sukobi se pojačavaju, a ljudi su prisiljeni bježati. Hitno su nam potrebni novi načini razmišljanja, inovacije, financiranje od strane najbogatijih te politička volja, samo da bismo zauzdali trenutačnu situaciju, i krenuli poboljšati stanje stvari.“

Andrew Harper, UNHCR-ov posebni savjetnik za borbu protiv klimatskih promjena, u Glasgowu je istaknuo utjecaj klimatskih promjena na raseljene osobe. Devedeset posto izbjeglica pod UNHCR-ovim mandatom i 70 posto međunarodno raseljenih osoba dolaze iz ugroženih zemalja koje su najslabije pripremljene za prilagodbu. Milijuni ljudi primorani su svake godine napustiti svoje domove zbog katastrofa. Gospodin Harper upozorit će na činjenicu da klimatske promjene već sada ugrožajavu mnoge regije koje pružaju utočište  raseljenim osobama. U Afganistanu su sve više temperature i suše pogoršale posljedice četrdesetogodišnjeg ratnog stanja te izazvale nestašicu hrane u zemlji s više od 3,5 milijuna interno raseljenih ljudi. Oružana pobuna u Mozambiku natjerala je 730 000 ljudi u bijeg dok se zemlja nosi sa ciklonima.

U Sahelu temperature rastu 1,5 puta brže nego u ostatku svijeta, dok posljedice klimatskih promjena povećavaju nadmetanje za resurse u područjima u kojima oružane skupine već iskorištavaju slabu vlast, siromaštvo i etničke napetosti. U sklopu podrške UN-ove Integrirane strategije za Sahel, UNHCR je u sklopu mađuagencijskog projekta okupio stručnjake za prediktivnu analitiku koji bi trebali predvidjeti kako će klimatske promjene utjecati na rizike te podržati razvoj, humanitarne aktivnosti i uspostavu mira.

UNHCR djeluje u 130 država u kojima se brine za zaštitu i pomoć te pomaže raseljenim zajednicama i domaćinima prilagoditi se i pronaći rješenja za život u sve pogubnijim klimatskim uvjetima. „Djelujemo u mnogim područjima koja već osjećaju posljedice povećanja temperature od 1,5 stupnja“, rekao je gospodin Harper. „Ne možemo čekati nove konferencije i nove neispunjene obveze. Raseljene zajednice i njihovi domaćini hitno trebaju pomoć kako bi se oduprli nadolazećim ekstremnim vremenskim uvjetima.“

Gospodin Grandi dodao je: „Prisilno raseljavanje ubrajamo među najrazornije posljedice na ljudske živote koje su prouzročile klimatske promjene te pokazuje postojanje dubokih nejednakosti. Suradnja s osobama koje već trpe posljedice klimatskih promjena, osobito s onima koji su iseljeni iz svojih domova, ključna je za iznalaženje uspješnih rješenja. No njima je potrebna međunarodna podrška, i to odmah.“

Napomena:

UNHCR radi s domaćinima i izbjeglicama na ublažavanju posljedica gdje god je to moguće. U Bangladešu UNHCR i partneri zajedno s izbjeglicama iz naroda Rohingya rade na sadnji brzorastućih stabala kako bi se obrnule posljedice deforestacije. U Kamerunu izbjeglice koje su pobjegle pred nasiljem u Nigeriji sada pomažu izgraditi Veliki zeleni zid, projekt kojim je planiran 8 000 km dugačak zid načinjen od biljaka od jednoga kraja Afrike do drugoga radi borbe protiv klimatskih promjena. UNHCR se također obvezao smanjiti vlastite emisije stakleničkih plinova i svesti štetu za okoliš na najmanju moguću mjeru.

Radi bolje zaštite osoba koje su već pobjegle pred sukobima i čije živote ugrožava sve nestabilnija klima, UNHCR poziva države na poduzimanje napora da bi se zaustavile razorne humanitarne posljedice klimatske krize poduzimanjem sljedećih aktivnosti.

• Povećati financijsku i tehnološku podršku te kapacitete za sprečavanje, smanjivanje i rješavanje raseljavanja povezanoga s negativnim posljedicama klimatskih promjena.
• Znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi se spriječio najgori ishod i izbjegle razorne posljedice, uključujući raseljavanje. Države se moraju držati svoje obveze ograničavanja zagrijavanja na 1,5 Celzijeva stupnja i smanjiti globalnu neto stopu emisija na nultu razinu do sredine ovog stoljeća.
• Omogućiti podršku ugroženim državama i raseljenim zajednicama koje su najmanje pridonijele klimatskim promjenama, a imaju najmanje sredstava za prilagodbu. To obuhvaća sve veći pristup održivomu i predvidivom financiranju borbe protiv klimatskih promjena radi pojačanja mjera sprečavanja i pripravnosti. Ta bi sredstva pomogla da se izbjegne, smanji i riješi problem raseljavanja povezan s klimatskim promjenama u obliku gubitka i štete.
• Pobrinuti se za uključenost, snažno sudjelovanje i vodstvo raseljenih glasova u istraživanjima klimatskih promjena te nastojanjima da se njihov utjecaj ublaži.