Odgovor na COVID-19 mora uključivati zaštitu prava i zdravlja izbjeglica, migranata i osoba bez državljanstva

Zajedničko priopćenje za medije OHCHR-a, IOM-a, UNHCR-a i SZO-a

Mlada izbjeglica iz Venezuele, pripadnica autohtone skupine stanovništva Warao, pere ruke nakon predavanja o sprječavanju širenja koronavirusa koje su organizirali UNHCR i partnerska nevladina organizacija Fraternidade u skloništu u Boa Visti u sjevernom Brazilu. © UNHCR/Allana Ferreira

U krizi uzrokovanoj virusom COVID-19 svi smo ranjivi. Virus ne pravi razliku među stanovništvom – međutim, brojni izbjeglice, migranti, prisilno raseljene osobe i osobe bez državljanstva izloženi su povećanom riziku.

Naime, tri četvrtine svjetskih izbjeglica i velik broj migranata smješteni su u regijama u razvoju u kojima su zdravstveni sustavi već preopterećeni i ne raspolažu dovoljnim kapacitetima. Mnogi od njih žive u prenapučenim kampovima, naseljima, improviziranim skloništima ili prihvatnim centrima, u kojima nemaju osiguran odgovarajući pristup zdravstvenim uslugama, čistoj vodi i sanitarnom sustavu.

Posebno je zabrinjavajuća situacija za izbjeglice i migrante koji se nalaze u službenim i neslužbenim mjestima detencije, a smješteni su u tijesnim prostorima i lošim higijenskim uvjetima. S obzirom na smrtonosne posljedice koje bi mogla imati epidemija bolesti COVID-19, te bi osobe trebale biti puštene na slobodu bez odlaganja. Djeca migranti i njihove obitelji te osobe pritvorene bez dostatne zakonske osnove trebaju biti pušteni odmah.

Ova se bolest može suzbiti samo ako postoji uključiv pristup kojim se osigurava zaštita prava svakog pojedinca na život i zdravlje. Migranti i izbjeglice nerazmjerno su osjetljivi na isključenost, stigmu i diskriminaciju, posebice oni bez dokumenata. Kako bi spriječile katastrofu, vlade moraju učiniti sve što mogu da bi zaštitile prava i zdravlje sviju. Zaštita prava i zdravlja svih ljudi zapravo će pridonijeti suzbijanju širenja virusa.

Od ključne je važnosti da svi, uključujući sve migrante i izbjeglice, imaju osiguran jednak pristup zdravstvenim uslugama i da se učinkovito uključe u nacionalne odgovore na COVID-19, uključujući prevenciju, testiranje i liječenje. Uključivanje će pridonijeti ne samo zaštiti prava izbjeglica i migranata već i zaštiti javnog zdravlja i zaustavljanju globalnog širenja bolesti COVID-19. Iako velik broj zemalja pruža zaštitu izbjegličkoj i migrantskoj populaciji, te zemlje često nisu dostatno opremljene za pružanje odgovora na krize kao što je ova uzrokovana bolešću COVID-19. Stoga će državama možda biti potrebna dodatna financijska potpora kako bi izbjeglicama i migrantima osigurale odgovarajući pristup nacionalnim zdravstvenim službama. Globalne financijske institucije mogu imati vodeću ulogu upravo u osiguravanju dostupnosti financijskih sredstava.

I dok zemlje zatvaraju svoje granice i ograničavaju prekogranična kretanja, postoje načini za upravljanje graničnim ograničenjima kojima se osigurava poštovanje međunarodnih standarda za zaštitu ljudskih prava i zaštitu izbjeglica, uključujući načelo zabrane protjerivanja, provođenjem karantene i zdravstvenih provjera.

Budući da COVID-19 predstavlja globalnu prijetnju cjelokupnom čovječanstvu, sada bismo se više nego ikad trebali prvenstveno usredotočiti na očuvanje života, bez obzira na status. Ova kriza zahtijeva koherentan, učinkovit međunarodni pristup koji nikoga ne zapostavlja. U ovom ključnom trenutku svi se moramo ujediniti sa zajedničkim ciljem borbe protiv ovog smrtonosnog virusa. Brojni migranti, izbjeglice, raseljene osobe i osobe bez državljanstva posjeduju vještine i resurse koji također mogu biti dio rješenja.

Ne možemo dopustiti da strah ili netolerancija naruše prava ili ugroze učinkovitost odgovora na ovu globalnu pandemiju. Svi smo zajedno u ovome. Ovaj virus možemo pobijediti samo ako svatko od nas bude zaštićen.

 

Kontakti za medije: