UNHCR: Godinu dana nakon ruske invazije, nesigurnost odvraća raseljene Ukrajince od povratka

Beograd, 24. februar 2023. – Dvanaest meseci od ruske invazije na Ukrajinu, više od 13 miliona ljudi i dalje je proterano iz svojih domova, uključujući gotovo 8 miliona izbeglica širom Evrope i oko 5 miliona interno raseljenih unutar Ukrajine. Izgledi za njihov povratak u bliskoj budućnosti otežani su stalnim neprijateljstvima, nesigurnošću i razaranjem, navodi se u dva nova izveštaja koja je danas objavila Agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR).

“Teško je pojmiti razmere ljudske patnje koju je prouzrokovao rat. Sa trećinom ukrajinskog stanovništva prinuđenom da napusti svoje domove, situacija ostaje nepredvidljiva. Moramo da nastavimo da podržavamo raseljene i da im obezbedimo bezbednost sve dok ne budu mogli da se vrate svojim kućama”, izjavila je Paskal Moro, direktorka UNHCR-a za Evropu.

Kako bi razumeli tešku situaciju u kojoj se nalaze raseljeni i bolje kanalisali pomoć, UNHCR je uradio treći krug istraživanja o njihovim namerama za budućnost, intervjuišući hiljade ljudi koji su raseljeni zbog rata. Pod nazivom „Životi na čekanju“, najnoviji izveštaji, jedan sa fokusom na izbeglice, a drugi na interno raseljena lica, pružaju uvid u iskustva raseljenih Ukrajinaca godinu dana nakon izbijanja rata, kao i njihove namere i okolnosti koji utiču na njihov izbor.

Među ključnim rezultatima ova dva izveštaja su:

  • Velika većina izbeglica i interno raseljenih Ukrajinaca – nekih 77 posto, odnosno 79 posto – želi da se jednog dana vrati kući, međutim, svega 12 odsto i izbeglica i interno raseljenih ljudi planira da to učini u naredna tri meseca.
  • Glavne prepreke koje sprečavaju povratak izbjeglica su zabrinutost za bezbednost i sigurnost u regionima iz kojih su bili prinuđeni da beže. Druge navedene otežavajuće okolnosti odnose se na pristup osnovnim uslugama i njihovu dostupnost – uključujući struju, vodu i zdravstvenu zaštitu, mogućnosti za rad i adekvatan smeštaj, a na sve to je u velikoj meri uticao rat.
  • Među interno raseljenim licima, pristup adekvatnom smeštaju je druga glavna prepreka održivom i dostojanstvenom povratku, nakon bezbednosnih razloga zbog rata.
  • Izbeglice koje su izrazile nameru da se vrate u naredna tri meseca bile su uglavnom starije životne dobi, oni koji su odvojeni od porodice u Ukrajini, ili oni koji se suočavaju s izazovima inkluzije u zemljama u koje su izbegli.
  • Oko 18 posto ispitanih izbeglica još uvek nije sigurno da li da se vrati.Ne možemo razmišljati o budućnosti ili o tome kakva je situacija u Ukrajini i koliko dugo će ovo trajati. Možemo razmišljati samo o sadašnjosti”, rekao je jedan od učesnika istraživanja.
  • Uprkos izazovima koje nosi izbeglištvo, uočena su neka značajna poboljšanja. Među grupom izbeglica koja je učestvovala u drugom i poslednjem istraživanju, 45 odsto je boravilo u iznajmljenom smeštaju, u odnosu na 27 posto u prethodnom istraživanju. Broj onih koji primaju prihod od zaposlenja takođe se povećao na 46 procenata sa 37 procenata.
  • Ipak, među istom grupom, udeo koji se oslanja na socijalnu zaštitu ili novčanu pomoć opao je sa 57 posto na 50 posto, a značajan deo je ostao nezaposlen. Mnogi drugi su našli niskokvalifikovane poslove, ali za većinu prihodi nisu dovoljni da pokriju njihove najosnovnije potrebe.

Na osnovu ovih i drugih nalaza, UNHCR daje niz preporuka u izveštaju.

Od ključne je važnosti osigurati da se izbeglicama omogući da slobodno donose odluke o svojoj budućnosti na osnovu relevantnih informacija, te da se podrže zemlje domaćini i lokalne zajednice kako bi izbeglice mogle da pristupe svojim pravima, uslugama i dostojanstvenom radu.

Podrška raseljenih stanovnika u Ukrajini je takođe ključni prioritet. Povratnike je potrebno podržati kroz kombinaciju humanitarnih programa, programa oporavka, razvoja i programa privatnog sektora, čime se otvara put ekonomskom oživljavanju, oporavku i rekonstrukciji.

Prošle nedelje, UNHCR je pokrenuo dopunski apel za situaciju u Ukrajini, izlažući plan odgovora i finansijske zahteve za 2023. godinu.

Ukupne potrebe iznose 1,1 milijardu dolara – 602,5 miliona dolara unutar Ukrajine i 517 miliona dolara u zemljama domaćinima izbeglica u Evropi. UNHCR i dalje poziva međunarodnu zajednicu da podrži raseljeno stanovništvo Ukrajine – unutar i izvan zemlje.