UNHCR logo
  • I need HELP!
UNHCR logo
  • Pretraga
  • Србија
  • Meni

Izbor jezika za ovu sekciju:

English Српски

Izbor jezika za globalni sajt:

English Français Español عربي
Izbor lokalnog sajta:
  • I need HELP!
  • Globalna statistika
  • Izveštaji iz Srbije
  • Refworld
  • Medija centar
  • Kontakt

Share

Facebook X
  • O nama
    • Istorija UNHCR-a
    • UNHCR u Republici Srbiji
    • Naša misija
    • Visoki komesar za izbeglice UN
    • Predstavnik UNHCR-a u Republici Srbiji
    • Svetski dan izbeglica
  • Šta radimo
    • Pristup teritoriji i azilna procedura
    • Izgradnja sistema azila
    • Uslovi prihvata
    • Integracija
    • Pomoć interno raseljenim licima
    • Iskorenjivanje apatridije
    • Izgradnja kapaciteta
    • Pravna klinika
  • Kome pomažemo
    • Izbeglice
    • Tražioci azila
    • Deca i omladina bez pratnje
    • Interno raseljena lica
    • Lica bez državljanstva
  • Vesti i priče
    • Priče iz života
    • Saopštenja
  • Izveštaji iz Srbije
  • Partnerske org.
  • Resursi
    • Osnovni dokumenti
    • Relevantni zakoni Republike Srbije
    • Resursi o integraciji
    • Istraživanja
  • Angažujte se
    • Kontakt
    • Želim da podržim izbeglice
    • Privatni sektor
    • Mreža kompanija #ZaIzbeglice
    • Ima NADE daleko od kuće
    • Radna mesta
    • Nabavke/Tenderi
  • refInfo
    • Informacije za tražioce azila
    • Besplatna pravna pomoć
    • Lokalna integracija izbeglica u RS
    • Help Serbia
Pretražite UNHCR
Zatvorite pretragu
 
  • Naslovnica

Angela Merkel je dobitnica UNHCR-ove nagrade Nansen za pomoć izbeglicama tokom vrhunca krize u Siriji

4 окт 2022

Dr Angela Merkel, bivša savezna kancelarka Nemačke, radi u svojoj kancelariji u zgradi Saveznog kancelara u Berlinu 2011. ©UNHCR/Steffen Kugler

Ženeva, 4. oktobar 2022. godine – UNHCR, Agencija UN za izbeglice, saopštila je danas da će dr Angela Merkel, bivša savezna kancelarka Nemačke, dobiti UNHCR-ovu nagradu Nansen za pomoć izbeglicama za 2022. godinu.

Svake godine se nagrada, nazvana po norveškom istraživaču, naučniku, diplomati i humanitarcu Fridtjofu Nansenu, dodeljuje pojedincu, grupi ili organizaciji koja je prevazišla svoju dužnost da zaštiti izbeglice, interno raseljena lica ili lica bez državljanstva.

Pod vođstvom bivše savezne kancelarke Merkel, Nemačka je primila više od 1,2 miliona izbeglica i tražilaca azila 2015. i 2016. godine – na vrhuncu sukoba u Siriji i usred smrtonosnog nasilja na drugim mestima.

Tadašnja kancelarka je tada izjavila: „To je bila situacija koja je naše evropske vrednosti stavila na probu kao retko kada do sada. To je bio ni više ni manje nego humanitarni imperativ.” Ona je pozvala svoje sugrađane Nemce da odbace nacionalizam koji izaziva podele i pozvala ih da umesto toga budu „samouvereni i slobodni, saosećajni i otvorenog uma“.

Filipo Grandi, visoki komesar UN za izbeglice, pohvalio je rešenost bivše savezne kancelarke Merkel da zaštiti tražioce azila i da se založi za ljudska prava, humanitarne principe i međunarodno pravo. „Pružajući pomoć za više od milion izbeglica da prežive i ponovo izgrade novi život, Angela Merkel je pokazala veliku moralnu i političku hrabrost“, rekao je Grandi.

„Bilo je to pravo vođstvo, pozivanje na našu zajedničku humanost, čvrsti stav protiv onih koji su propovedali strah i diskriminaciju. Pokazala je šta se može postići kada političari preduzmu ispravan pravac delovanja i rade na pronalaženju rešenja za svetske izazove, umesto da jednostavno prebacuju odgovornost na druge.”

Komisija za selekciju je saopštila da priznaje „liderstvo, hrabrost i saosećanje bivše savezne kancelarke Merkel u obezbeđivanju zaštite stotina hiljada ljudi u nevolji“, kao i njene napore da pronađe „održiva dugoročna rešenja“ za one koji traže bezbednost.

Osim što je štitila ljude koji su bili primorani da beže od rata, progona i kršenja ljudskih prava, bivša kancelarka je bila pokretačka snaga nemačkih napora da ih primi i pomogne im da se integrišu u društvo, kroz programe obrazovanja i obuke, šeme zapošljavanja i integraciju na tržište rada. Ona je takođe bila ključna u proširenju nemačkog programa preseljenja, koji je pomogao u zaštiti desetina hiljada ugroženih izbeglica.

Takođe je značajno doprinela obezbeđivanju rasta Nemačke kao značajnog, pouzdanog i aktivnog humanitarnog partnera, uključujući i izbegličke operacije širom sveta. I njena politika i njene javne izjave bile su pozitivne snage u evropskim i globalnim debatama o pitanjima azila i upravljanja krizama prisilnog raseljavanja.

 

Izborna komisija UNHCR-a za nagradu Nansen za pomoć izbeglicama takođe je odlikovala četiri regionalna pobednika za 2022. godinu:

  • U Africi, Vatrogasnu brigadu Mbera, dobrovoljnu grupu vatrogasaca sastavljenu od izbeglica u Mauritaniji koja je ugasila više od 100 požara i posadila na hiljade drveća da bi sačuvala živote, sredstva za život i lokalnu sredinu;
  • U Severnoj i Južnoj Americi, Vicentu Gonzalez, čiji je skoro pedesotogodišnji rad sa raseljenim i drugim ugroženim ljudima uključivao osnivanje kakao zadruge u Kostariki za podršku ženama izbeglicama, uključujući i žene koje su preživele nasilje u porodici;
  • U Aziji i Pacifiku, humanitarnu organizaciju Meiksve Mianmar, koja pomaže zajednicama u nevolji, uključujući interno raseljena lica, oko najnužnijih potrepština, u zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i ekonomskom osnaživanju;
  • Na Bliskom istoku i u severnoj Africi, dr Nagham Hasan, ginekološkinji koja pruža medicinsku i psihosocijalnu negu jezidskim devojkama i ženama koje su preživele progon, porobljavanje i rodno zasnovano nasilje od strane ekstremističkih grupa u severnom Iraku.

Nagrada će bivšoj nemačkoj kancelarki biti uručena na ceremoniji u Ženevi 10. oktobra zajedno sa regionalnim pobednicima.

S obzirom da je broj prisilno raseljenih ljudi širom sveta po prvi put premašio 100 miliona, Grandi je rekao da je imperativ da javnost zadrži osećaj saosećanja prema onima koji su primorani da napuste svoje domove – i da zemlje nastave da podržavaju drevnu tradiciju azila , kao i većina zemalja, uključujući dugogodišnje i velikodušne domaćine poput Turske, Pakistana, Ugande i drugih.

Ove godine se navršava vek otkako je Fridtjof Nansen – prvi visoki komesar za izbeglice – dobio Nobelovu nagradu za mir 1922. godine za svoje napore da se izvrši repatrijacija ratnih zarobljenika i zaštite milioni izbeglica raseljenih zbog sukoba, revolucije i kolapsa romanovske, otomanske i austrougarske imperije.

Takođe se navršava 100 godina od stvaranja Nansen pasoša, ličnog dokumenta za izbeglice, od kojih su mnogi bez državljanstva, koji je takođe omogućio njegovim nosiocima da se kreću preko granica u potrazi za poslom.

Stranica za medija sadržaj: https://www.unhcr.org/media-nansen-refugee-award-2022

O UNHCR-ovoj nagradi Nansen za pomoć izbeglicama:

  • Ustanovljena 1954. godine, UNHCR-ova nagrada Nansen za pomoć izbeglicama slavi zaostavštinu Fridtjofa Nansena, norveškog naučnika, istraživača i prvog visokog komesara za izbeglice Lige naroda. Nakon postavljenja na tu dužnost 1921. godine, Nansen se odmah posvetio pronalaženju rešenja za ruske i jermenske izbeglice, kao i izbeglice iz Grčke i Turske raseljene raspadom Otomanskog carstva i turskim ratom za nezavisnost.
  • Milioni izbeglica raseljenih tokom Prvog svetskog rata i kolapsa tri velike imperije su takođe ostali bez državljanstva pošto je evropska mapa značajno promenjena i zemlje porekla nekih izbeglica prestale su da postoje. Jedno od Nansenovih rešenja bio je novi dokument koji bi služio i kao lični dokument i kao dozvola za putovanje, omogućavajući vlasnicima da traže posao u trećim zemljama van granica države koja ih je ugostila. Oko 450.000 ruskih i jermenskih izbeglica dobilo je ove „Nansen pasoše“.
  • Drugi Nansenov humanitarni rad iz istog perioda uključivao je repatrijaciju stotina hiljada ratnih zarobljenika i humanitarnu operaciju za pomoć ruskim žrtvama gladi.
  • Nansen je dobio Nobelovu nagradu za mir pre 100 godina, 1922. godine; ove godine se obeležava i stogodišnjica stvaranja Nansen pasoša, koji je ukinut 1942. UNHCR-ova nagrada Nansen za pomoć izbeglicama ustanovljena je 1954. godine, a inauguracioni laureat bila je Eleonor Ruzvelt, prva predsednica Komisije za ljudska prava UN i prva dama Sjedinjenih Američkih Država.
  • Među istaknutim pobednicima su američki senator Edvard Kenedi, operski pevač Lučano Pavaroti, humanitarka Grasa Mašel, Lekari bez granica i narod Kanade. Međutim, nagrada se često dodeljuje lokalnoj organizaciji ili pojedincu čiji izuzetan, ali uglavnom nenajavljen rad zaslužuje i finansijsku podršku i veću vidljivost. Od 2017. godine UNHCR takođe objavljuje i regionalne dobitnike

Share on Facebook Share on Twitter

 

  • Emergencies

© UNHCR 2001-2025

  • Privacy Policy
  • Contact us
  • Follow